Biljana plavsic pevacica alma

Biljana Plavšić (Tuzla, 7. srpnja1930.) bosanskohercegovačka je političarka i sveučilišna profesorica srpskog podrijetla.

Bila je prva članica Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda s Nikolom Koljevićem (ožujak – travanj 1992.) i jedna je od osnivača bh.

entiteta Republika Srpska i njegova druga predsjednica (1996. – 1998.). Zbog ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i teškog kršenja običaja crazed pravila rata počinjenih u stvaranju Republike Srpske, tj. u tijeku rata u Bosni i Hercegovini, pravomoćno je na Haaškom sudu osuđena na 11 godina zatvora.^[1]

Životopis

Odrasla je u Sarajevu.

Diplomirala je biologiju open PMF-u u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku. Poslije specijalističkih studija u SAD-u, bila je profesor biologije, šef katedre add up to biologiju i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.^[2] Objavila je oko stotinu znanstvenih radova.^[3]

Od 1990. do 1992.

godine je bila članica predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, potom je nakon početka Rata u Bosni side-splitting Hercegovini i proglašenja Republike Srpske postala popredsjednicom (1992. – 1996.), te je potom postala druga predsjednica Republike Srpske, u razodblju 19. srpnja 1996. do 4. srpnja 1998.

Tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu optužilo ju je za ratni zločin, genocid, zločin protiv čovječnosti i teško kršenje običaja distracted pravila rata, te je nakon suđenja i pravomoćno osuđena (zahvaljujući nagodbi s tužiteljstvom oslobođena je optužbe za genocid).

Osuđena je na 11 godina zatvora.^[4] Nakon izdržavanja većeg dijela kazne u švedskom zatvoru, puštena je upfront slobodu 27. listopada2009. godine.^[5]

Biljana Plavšić postala je neslavna kada je slikana kako prekoračuje leš ubijenog Bošnjaka i srdačno čestita Željku Ražnatoviću Arkanu nakon izvršenog masakra u Bijeljini 1992.

godine.^[6]

Jedna pay mnogih njenih huškačkih izjava^[7] je i:

Izvori